Zanimljivosti

Koje su najčešće putničke bolesti i kako se zaštititi?

today11.04.2024

Background
share close

U današnjem globaliziranom svijetu, međunarodna putovanja postala rutina za mnoge ljude. Napredak u tehnologiji prijevoza omogućuje nam da brzo dosegnemo udaljene destinacije, bilo iz profesionalnih, rekreacijskih ili turističkih razloga. No, sa širenjem horizonta dolazi i šira paleta zdravstvenih rizika.

Putnici su izloženi različitim rizicima po njihovo zdravlje kao i rizicima da se zaraze bolestima koje su specifične za tu zemlju. Srećom, mnogi se rizici mogu smanjiti, a neki i izbjeći pravovremenim savjetovanjem i intervencijom epidemiologa koji se bavi prevencijom putničkih bolesti.

Malarija – kraljica suptropskih bolesti

U suptropskim područjima, putnici su izloženi raznim zdravstvenim rizicima, a među najozbiljnijima je malarija, poznata kao “kraljica suptropskih bolesti”.

– Ako govorimo o zaraznim bolestima tropskog i suptropskog područja onda je malarija najčešće viđena “egzotična” bolest. Godišnje viđamo otprilike 15 slučajeva u Klinici za infektivne bolesti, na nivou Hrvatske to je 20 do 30 osoba. Vidimo teže klinčke slike, ali srećom ne tako često – možda 2,3 slučaja teških i po život opasnih stanja uzrokovanih plazmodijom ciporom, ispričala je specijalistica infektologije Davorka Lukas. WEB
Malarija je zarazna bolest koju izaziva jednostanični parazit Plasmodium kojeg prenose ženski komarci roda Anopheles.

Najčešće izgleda isto kao i gripa – visoka temperatura, umor, bol u mišićima, glavobolja, povraćanje, proljev.

Prirodni načini kako se zaštiti od malarije, koje koriste i stanovnici Afrike, su mrežice protiv komaraca iznad kreveta i snažni sprej protiv komaraca koji se obavezno nanosi nakon 17 sati.

Putnički proljev

Gotovo polovica putnika u zemljama u razvoju susreće se s putnim proljevom, koji iako obično blag, može poremetiti planove putnika. Najveći rizik od ovog problema javlja se u Latinskoj Americi, Africi, Bliskom istoku i određenim dijelovima Azije, gdje se bolest najčešće prenosi zaraženom vodom ili hranom.

Rizik od zaraze ovisi o vrsti objekta u kojem se putnik hrani – od malog rizika u privatnim kućama do velikog rizika kod uličnih prodavača hrane. Može biti uzrokovan bakterijama, virusima ili parazitima. Najčešći uzročnik je enterotoksična Escherichia coli (E. coli). E. coli je prisutna u zalihama vode u područjima gdje se vode loše pročišćavaju.

– Što se tiče proljeva, važno je sa sobom uzeti prašak s elektrolitima jer je to spasonosno. Antimikrobna terapija je na zadnjem mjestu u određenim uvjetima. Ako je proljev popraćen vrućicom, razni uzročnici, razni djelovi svijeta, antibiotici više štete nego koriste. Stoga se često koristi simptomatska terapija. Ali inače, proljev je meni drag kao bolest, niti jedna putnička bolest nema toliko imena kao što ima proljev putnika – od cermatitisa (jer je proljev bio na skijalištu) do montezuma, revenge osvete ili quick back. Putovanje rasterećuje dušu, ali I značajno olakšava tijelo, ispričala je Lukas.
Obavezno cijepljenje protiv žute groznice

U Centru za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti provode se neobavezna cijepljenja za odrasle i djecu, uz izdavanje potvrda o cijepljenju ili međunarodnih certifikata za putnike. Ponuđena su cjepiva za niz bolesti, uključujući difteriju, tetanus, gripu, hepatitis A, hepatitis B, HPV, kolere, krpeljni meningoencefalitis, ospice, pneumokokne bolesti, rubeole, trbušni tifus, vodene kozice i zaušnjake. Za putovanja u određene regije, poput tropskih područja Južne Amerike i Afrike, cijepljenje protiv žute groznice i meningitisa obavezno je.

Koliko je važno dobro se pripremiti za putovanje, kada je obavezno, a kada preporučeno cijepiti se ispričala je epidemiologinja Mirjana Lana Kosanović Ličina iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, gdje se mogu dobiti svi korisni savjeti prije putovanja i obaviti potrebna cijepljenja.

– Za neke destinacije je potrebno obavezno cijepljenje kao zaštita od žute groznice i to je jedino obvezno cijepljenje prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Ukoliko niste cijepljeni bit će vam zabranjen ulaz u tu zemlju. Putnici koji idu na hodočašće u Meku također moraju biti cijepljeni protiv menigokoka. Sve ostalo su preporučena cijepljenja u kojima nastojimo osobe koje često putuju, koje nisu možda toliko osviještene o mogućim zdravstvenim rizicima I načinima kako bi se mogli u potpunosti zaštiti od hepatitisa A, trubušnog tifusal, ali i onih obveznih cijepljenja iz djetinjstva tko ih je propustio (protiv ospica, zaušnjaka, rubeola, dječje paralize). Kada nam se osoba javi, poželjno bi bilo barem mjesec dana prije puta, ali idealno 2 mjeseca jer se neka cjepiva opetovano primaju i treba im neko vrijeme da počmu djelovati, objasnila je epidemiologinja Kosanović Ličina.

Written by: redakcija


0%

You cannot copy content of this page