Društvene mreže postale su gotovo neizostavan dio svakodnevice djece i mladih, no s njihovom sve većom uporabom raste i zabrinutost zbog izloženosti neprimjerenim sadržajima, internetskom nasilju i drugim opasnostima digitalnog svijeta. Zbog toga se i u Bosni i Hercegovini sve češće postavlja pitanje treba li maloljetnicima ograničiti pristup društvenim mrežama.
Sve više zemalja pokušava pronaći način kako zaštititi djecu u digitalnom okruženju. Australija je već uvela zabranu korištenja određenih društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina, dok se slične mjere razmatraju i drugdje.
Mobiteli i društvene mreže djeci danas služe za komunikaciju, druženje, zabavu i informiranje. Istodobno, upravo preko tih platformi mogu biti izloženi sadržajima koji nisu primjereni njihovoj dobi, kontaktu s nepoznatim osobama, vršnjačkom nasilju i drugim oblicima zloupotrebe.
Dio javnosti smatra da bi pristup društvenim mrežama trebalo ograničiti ili potpuno zabraniti osobama mlađim od 16 godina, dok drugi upozoravaju da sama zabrana ne bi riješila problem te da je ključ u odgovornosti roditelja, škola i edukaciji djece, javlja BHRT.
Stručnjaci upozoravaju da djeca, upravo zbog svoje dobi i nedostatka iskustva, često nisu u stanju pravilno procijeniti je li određeni sadržaj ili ponašanje na internetu opasno. Zbog toga se kao jedno od mogućih rješenja sve češće ističe kombinacija pravne zaštite, roditeljskog nadzora i sustavne edukacije.
Iz Centra za sigurniji internet Bosne i Hercegovine naglašavaju da edukacija mora biti temelj svakog ozbiljnog pristupa ovom problemu. Poseban naglasak stavlja se na medijsku i digitalnu pismenost, ali i na potrebu da se, uz djecu, dodatno educiraju i roditelji.
Problem je posebno izražen kada je riječ o nasilju na internetu. Plavi telefon je prošlog mjeseca zabilježio rekordan broj savjetodavnih i informativnih poziva djece koja su pomoć tražila upravo zbog nasilja kojem su bila izložena u digitalnom prostoru.
Takvi podaci dodatno otvaraju pitanje sigurnosti najmlađih na internetu. Rasprava se više ne odnosi samo na vrijeme koje djeca provode pred ekranima, nego i na sadržaj kojem su svakodnevno izložena, način na koji komuniciraju te koliko su uopće pripremljena prepoznati opasnosti.
Potpuna zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina za jedne predstavlja način dodatne zaštite djece, dok drugi upozoravaju da bi djeca mogla pronaći načine za njezino zaobilaženje.
Zbog toga se kao učinkovitiji pristup nameće kombinacija jasnih pravila, veće odgovornosti internetskih platformi, roditeljskog nadzora, školskog angažmana te kontinuirane edukacije djece i odraslih o sigurnom korištenju interneta.
Pitanje treba li i Bosna i Hercegovina krenuti putem zemalja koje uvode stroža dobna ograničenja tako ostaje otvoreno. Ono što je, međutim, sve jasnije jest da zaštita djece u digitalnom prostoru zahtijeva ozbiljniji i sustavniji pristup, posebno u trenutku kada sve veći broj mladih traži pomoć zbog nasilja na internetu.
RADIO BUSOVAČA • DOJAVE GRAĐANA
Imate vijest za nas?
Pošaljite nam vijest, fotografiju ili video putem WhatsAppa ili Messengera
