Vijesti

Budući prvašići ne znaju držati olovku, koristiti bojice, nema emocionalne reakcije

today11.04.2024

Background
share close

Iako se događa da budući prvašići na testiranju pokažu mnogo znanja, nije rijetkost da se ispostavi da su nezreli za polazak u školu i da nisu spremni za kolektiv

Sistematski pregledi koje prolaze budući prvašići svake godine pokazuju sve alarmantnije stanje. Zapaža se veći broj djece sa smetnjama vida, pretile djece, kao i značajan broj djece s govornim manama i usporenim psihičkim razvojem, piše Večernji list BiH.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica objavio je porazne rezultate istraživanja – kako su ove godine stručnjaci uočili i novi problem, a to je da djeca emocionalno ne reagiraju kako bi trebala. Novi alarmantni podaci stižu iz RS-a.

Rezultati testiranja

Iako se događa da budući prvašići na testiranju pokažu mnogo znanja, nije rijetkost da se ispostavi da su nezreli za polazak u školu i da nisu spremni za kolektiv. Rezultati testa trebaju pokazati koliko je zapravo dijete spremno za školu, kako će napredovati, a koriste se i prilikom formiranja odjela, piše RTS. – Testom se mjere intelektualna sposobnost i emocionalna zrelost. Što se tiče intelektualnih sposobnosti, tu se ubrajaju opažanje, pamćenje, mišljenje, učenje, kao i pažnja. Ne postoji ni jedno konkretno pitanje u testu kojim se ispituje emocionalna zrelost, ali to ovisi o samoj procjeni ispitivača – navodi pedagoginja Ivana Jokić. Siromašan rječnik, oskudne rečenice, poremećaj pažnje – to već nekoliko godina pokazuju rezultati testova za upis u 1. razred, a najveći problem je grafomotorika, tvrde psiholozi. – Ima djece koja nikada nisu držala olovku i ne znaju ne samo držati olovku nego ni organizirati svoj crtež na papiru, uopće se služiti bojicama – ističe psihologinja Jelena Kenić. Zanimljivo je da dio roditelja djecu priprema za testiranje, neki čak plaćaju i privatne sate. Stručnjaci kažu da to nije potrebno. – Ne postoji priprema za test za prvi razred i to ne treba biti na umjetan način. Važno je da se vidi kako je to dijete s kojim je razgovarano, kojem je usmjerena pažnja, koje je emocionalno spremno za neke situacije, koje je bilo u vrtiću, koje je socijalizirano, ne samo u nekim usmjerenim aktivnostima, nego je bilo u parkiću – kaže Kenić.

Zabrinjavajući pokazatelji

Ove godine stručnjaci su uočili i novi problem. Nakon pregleda 260 budućih prvašića, liječnicima i profesionalcima iz drugih oblasti u dobojskom Domu zdravlja zapelo je za oko nešto zbog čega bi se roditelji trebali zamisliti. – Kad djeca dođu kod terapeuta, bez obzira na to koliko smo im mi nepoznate osobe, nepoznat je i pedijatar, nepoznat je i stomatolog, nekako su hladna. Preko puta nepoznate osobe, ako sjednete, mi smo uvijek nasmijani te postavljamo pitanja iz svakodnevice, npr., koliko imaju godina, znaju li u koju će školu ići, koga imaju kući… Djeca nemaju taj osmijeh koji očekujete od petogodišnjaka ili šestogodišnjaka, da su vedra pa, na kraju krajeva, ako su primila cjepivo, da su tužna i kažu kako ih boli – kazala je za Nezavisne Mira Cvijanović, logopedica u Timu za djecu i mlade Centra za zaštitu mentalnog zdravlja. Dodaje kako izostaju emocije kod budućih prvašića. – Ne kažem da je kod sve djece tako, ali u većini slučajeva jest, tako da se zapitamo što će biti s tim generacijama u vrijeme puberteta i poslije. Mislim da i govor i emocije uglavnom idu iz obitelji. Obitelj je ključ i osnova svega, na tome treba raditi – navodi Cvijanović.

Written by: redakcija


0%

You cannot copy content of this page