Busovača za nastanak imena grada veže se nekoliko legendi i narodnih predanja

Za nastanak imena grada veže se nekoliko legendi i narodnih predanja, ali postoje i pisani dokumenti. U monografiji “Busovača” (1971. godine), navodi se da je Gustav Thoemmel zaključio po Teodozijevoj ploči iz IV. st. n. e. da je Busovača rimsko naselje Baloja kuda je prolazila rimska cesta od Siska do Solina. Legende o nastanku imena Busovača se uglavnom vežu uz junake iz narodnih pjesama. Također, postoji legenda da je konj Vuka Jajčanina skočio s brda Hum u Busovaču, te je napravio bus sa zemljom i travom. Etimološki gledano, ime se najčešće veže uz riječ “bus“ ili uz riječ busovati, (oglašavati), vezujući to uz značaj oglašavanja kroz Busovaču. Prema pisanim dokumentima naselje Busovača, prvi put se spominje u trgovačkom ugovoru, 16. 08. 1371. godine, kada je trgovac Gojko Čepić iz Busovače prodao mlečaninu Johanu Rombaldu bonu 30 milijarija ( 15 T ) željeza. Ovaj dokument čuva se u dubrovačkom arhivu.

Busovača se nalazi u centru Bosne i Hercegovine, te predstavlja veoma značajnu raskrsnicu cesta Lašvanske i Lepeničke doline. Općina Busovača zauzima površinu od 157 km². Prema popisu stanovništva iz 2013 godine na ovom području je živjelo 17.910 stanovnika. Prekrasan krajolik, sa blagim brežuljcima oko grada, koji se pretapaju u visoke planine, obrasle gustom šumom i šumskim plodovima, ovom kraju daju posebne čari. Sam reljef općine je područje međusobno povezanih dolina vodotocima rijeka Lašve, Kozice i Ivančice, okružene planinskim vrhovima od kojih su najviši: Čardak 1650 m, Granovice 1623 m. Najniža tačka ovog području iznosi 345 m dok je sam grad smješten na 394 m nadmorske visine. Glavni cestovni pravci, koji se protežu ovim područjem su: magistralni put Lašva – Travnik i regionalni put Kaonik – Blažuj.

istorijski nastanak i razvoj grada Busovače, mnogo je stariji od prvog pisanog spomena. Iako nije sačuvano mnogo materijalnih ostataka iz prošlih razdoblja, neolitsko doba, obilježilo je naseljavanje ovog kraja, čemu svjedoče grobovi starih Ilira u dolini rijeke Kozice, te srebrni novac Ilira (Apolonie) pronađen na području Kaonika. U rimsko doba kroz Busovaču prolazila je važna rimska cesta. Materijalne ostatke rimske kulture na tom području čine četvrti, ostatci rimske građevine od opeke u selu Polje, podzemna grobnica na brežuljku Borak, ruine rimskih kuća i mnogi drugi pokazatelji. Najvrjedniji nalaz iz ovog perioda je novac Ilira zvan Apolonie s lokaliteta Jelinak koji se čuva u zemaljskom muzeju u Sarajevu. Najznačajniji kulturno-historijski objekti: Grad Medvjedgrad iz XII. stoljeća; utvrda Hum; Kastela na planini Zahor, gdje postoje ostaci soba u stijenama i katoličko groblje ; grad iznad Putiša iz XIII. – XV. stoljeća; Sulejmanbegova džamija- u centru naselja, a potiče iz XVI. stoljeća, te je rekonstrukcijama izmijenjen prvobitni izgled; Drvena džamija u Busovači predstavlja tipičnu mahalsku džamiju; turbe Abdul-Mumina Šljivića; Šejh-Sulejmanovo turbe u Podbarama; Han Mile Hidića,…

Busovački kraj sa bogatom i burnom prošlošću, zauzima veoma važno mjesto u historijskom razvoju BiH. Povoljan geografski položaj, ugodna klima, prirodne ljepote, gostoprimstvo domaćina, samo su neke od odlika, koje Busovaču čine destinacijom, koju vrijedi posjetiti.