Crna statistika: Više od 35 tisuća prometnih nesreća prošle godine u Bosni i Hercegovini

Samo u prošloj godini u Bosni i Hercegovini dogodilo se više od 35.000 saobraćajnih nesreća. Kanton Sarajevo prednjači u crnoj statistici. Crni niz se nastavio i prethodnih dana. Sve dok račun u restoranu bude veći od kazne, situacija se neće promijeniti, smatraju stručnjaci.

Još jedan izgubljeni život na bosanskohercegovačkim cestama. U lančanom sudaru kod Doboja smrtno je stradala jedna žena. Vijesti o prometnim nesrećama pune novinske stupce. Bez ikakvih pravila živote gube vozači, pješaci, biciklisti. Najčešći razlozi su neprilagođena brzina i alkohol, ali nisu jedini. Mišljenja Sarajlija su podijeljena kada je riječ o uvođenju rigoroznijih kazni, ali se ipak slažu da promet nije siguran.

A kada se pobroje prometne nesreće, podaci su poražavajući. Iz godine u godinu broj spomenutih raste. Tako je 2023. bilo 5 i pol tisuća nesreća više nego 2020. godine. U Brčko distriktu su se dogodile 232 nesreće, u Republici Srpskoj nešto više od 10.000, au Federaciji BiH više od 24.000. Što se tiče kantona, zabrinjavajuće je da Kanton Sarajevo bilježi samo 454 nesreće manje nego cijela Republika Srpska. Tuzlanski kanton je na drugom mjestu, ali su i dalje brojke značajno manje nego u Sarajevu. Razlika je oko 7 tisuća kuna. Veliki broj registriranih vozila i ogromne dnevne migracije iz okolnih gradova nisu opravdanje za ovakvo stanje u Sarajevu. No, ne trebaju nam revolucionarni izumi, već poznate metode, pojačana policijska kontrola, prisutnost radarskih sustava i veće kazne.

“Imate kazne koje su, ako platite u roku od 8 dana, 20 ili 40 KM. Ili za vožnju u alkoholiziranom stanju, imam običaj reći da sve dok je račun u ugostiteljskom objektu u kojem se konzumira alkohol veći od kazne koja za to prijeti, stanje na tom području neće biti dobro”, rekao je. Semir Šut, stručnjak za sigurnost.

Međutim, bahati pojedinci počeli su se kažnjavati oduzimanjem vozila, po ugledu na dugogodišnju uspješnu praksu ZDK. Tako su prošle godine u KS-u oduzeta 83 vozila. Prometni stručnjak Mirzet Sarajlić navodi da je kontinuirana edukacija ključna, s obzirom da značajan broj vozača ne poznaje prometna pravila.

“Osoba koja prolazi tehničko obrazovanje u sedmom-osmom razredu osnovne škole nema nikakvo prometno obrazovanje do položenog vozačkog ispita, pogotovo oni koji idu u medicinske škole, društvene smjerove. Nakon položenog vozačkog ispita ljudi su prepušteni sami sebi, nemamo nikakvih kampanja koje bi mogle educirati ljude, a za cijeli život im ostaje znanje koje su stekli na polaganju i taj period. može biti 40-50 godina, a prometna slika se u tom periodu potpuno promijenila”, kaže Sarajlić.

Uskoro će se navršiti godina dana otkako su dvije djevojke izgubile život na ovom mjestu. Tada su i vlast i građani glasno govorili o rigoroznijim mjerama. Do danas se stanje na cestama nije popravilo, a tko zna koliko će još nevinih ljudi stradati zbog neodgovornosti pojedinaca.