AD

Bosna i Hercegovina

Grad Široki Brijeg dan 7. veljače proglasio je Danom sjećanja na pobijene franjevce i puk

today7.02.2024

Background
share close

Od 12 spaljenih fratara, šestorica su bila doktori znanosti, hrašće znanja i duha, što im boljševici nisu mogli oprostiti

Na današnji dan, 7. veljače 1945. godine, boljševici u partizanskim odorama s petokrakom na čelu u Širokom Brijegu počinili su jedan od najgnjusnijih i najokrutnijih zločina u Drugom svjetskom ratu

Boljševici s petokrakom

Partizanske postrojbe na današnji dan prije 79 godina došle su u Široki Brijeg i u franjevačkom samostanu zatekle 12 fratara, potom ih ubile i zapalile u ratnom skloništu nadomak samostana i crkve Blažene Djevice Marije. Iz samostanske zbornice odvodili su jednog po jednog nedužnog svećenika na strijeljanje. Iako su znali što ih čeka, fratri su pokazivali dostojanstvo, tiho se molili i jedan drugom davali odrješenje. Fra Ante Marić u svom troknjižju “Franjevačka klasična gimnazija na Širokom Brijegu” piše: “Tko je god bio u habitu, nije pošteđen pa ni na samrtnoj postelji fra Marko Barbarić Lesko, ni bolesni fra Krsto Kraljević, ni fra Žarko Leventić.” I danas ima onih koji pokušavaju opravdati ovaj gnjusni zločin, ali nitko s trunkom duše ne može shvatiti da netko može bez suđenja strijeljati fratra koji je nepokretno ležao na samrtnoj postelji. U ratnom skloništu partizani su brutalno pobili dr. fra Radoslava Vukšića, dr. fra Krešimira Pandžića, dr. fra Arkanđela Nuića, dr. fra Fabijana Paponju, dr. fra Marka Dragićevića, dr. fra Dobroslava Šimovića, dr. fra Leonarda Rupčića, dr. fra Brunu Adamčika, fra Tadiju Kožula, fra Borislava Pandžića, fra Ronalda Zlopašu i fra Nenada Venancija Pehara. Bili su profesori Franjevačke klasične gimnazija u Širokom Brijegu, polovinu njih činili su doktori znanosti. Možda su zbog te činjenice bili krivi onima koji su u hrvatski katolički puk u Širokom Brijegu i Hercegovini donijeli svoje boljševičko “znanje”!

Nekoliko fratara i đaka te ostalog puka bio se sklonio u fratarsku mlinicu i hidrocentralu, a onda su 8. veljače, kad su borbe prestale, došli u samostan. Tu su ih ispitivali, vrijeđali i ponižavali, a osam fratara je odvedeno u smjeru Dalmacije i putem ubijeno. Fra Marijofila Sivrića ubili su nekoliko dana poslije.

Boljševici u partizanskim odorama ubili su ukupno 66 hercegovačkih franjevaca, od čega je njih 30 pripadalo širokobriješkoj samostanskoj zajednici, a na širokobriješkom području ubijena su još četiri fratra. Pokolj fratara u Hercegovini počeo je 6. veljače 1945. godine u Mostarskom Gradcu. Tjedan dana nakon spaljivanja fratara širokobriješkog samostana u Mostaru su jugokomunisti u partizanskim odorama mučki ubili sedam fratara. U Ljubuškom su od 7. do 13. veljače jugokomunistički vojnici ubili pet fratara, ubijani su fratri i u Kočerinu, Čitluku, Čapljini, Vrgorcu… Do sada su pokopana tijela 34 ubijena hercegovačka fratra, a poznato je da su trojica hercegovačkih fratara ubačena u jamu Golubinka u selu Mratovo kod Drniša. Za posmrtnim ostacima njih 29 još se traga. Prema postojećim podacima u vrijeme Drugog svjetskog rata, a posebno poraća, ubijeno je 160 katoličkih svećenika u BiH, a sve zajedno 225 crkvenih osoba krštenih u BiH! Nigdje u svijetu u Drugom svjetskom ratu nije ni blizu pogubljeno više svećenika na broj stanovnika.

storyeditor/2024-02-06/pobijeni1.jpg

Grad Široki Brijeg dan 7. veljače proglasio je Danom sjećanja na pobijene franjevce i puk, a ZHŽ Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja. Tako se Široki Brijeg sjeća se 2189 širokobrijeških žrtava Drugog svjetskog rata i poraća ponajviše, a županija 7128 žrtava na području Širokog, Ljubuškog, Gruda i Posušja. Na području Širokog Brijega na 303 grobišta nađeni su posmrtni ostaci 12 fratara iz širokobriješkog samostana, devet iz mlinice na rijeci Lištici, šest iz Mostarskog Gradca i trojice iz Izbična.

Tradicionalno se početkom veljače u Širokom Brijegu održavaju Dani pobijenih franjevaca u povodu jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca u ratu i poraću. Ovu manifestaciju sjećanja i vjere organizira Vicepostulatura Postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće” na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem. U petak, 2. veljače, započeo je program na Trgu širokobrijeških žrtava, a nastavljen je u nedjelju Hodnjom sjećanja. Mještani Crnih Lokava, Dobrkovića, grada, Knešpolja, Mokrog i Turčinovića uobičajeno su pješačili od spomenika svojim pobijenima do ratnog skloništa u Širokom Brijegu. Dan prije, u subotu, skupina framaša iz Mostara, na čelu s fra Tomislavom Crnogorcem, također je pješačila u Široki Brijeg. Nakon Hodnje sjećanja upriličena je krunica, a zatim sv. misa koju je predvodio fra Marin Karačić, župnik u Gorici-Sovićima. I ove godine Vicepostulatura Postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće” raspisala je natječaj o temi pobijenih hercegovačkih franjevaca te su na kraju mise podijeljene nagrade za mladež.

Molitva nad grobom

U ponedjeljak, 5. veljače, upriličena je molitva krunice koju je predvodio fra Željko Tomić, a svetu misu predslavio je fra Dario Dodig, gvardijan i župnik na Humcu, Dodijeljene su i nagrade za natječaj o temi pobijenih franjevaca za dječju dob. Danas, 7. veljače, za 79. godišnjicu mučeničke smrti širokobrijeških fratara program će početi u 16 sati molitvom pred ratnim skloništem, mjestom ubojstva i spaljivanja nedužnih fratara iz širokobriješkog samostana. S molitvom će se nastaviti pred grobom gdje su pokopana 24 ubijena hercegovačka franjevca, a potom će misu zadušnicu predvoditi fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. Izvor: Večernji.ba

Written by: redakcija


0%

You cannot copy content of this page