Lažne dojave o bombama, koje su posljednjih mjeseci paralizirale sudove, škole i druge institucije širom Bosne i Hercegovine, uskoro bi mogle postati prošlost. Vlasti su odlučile stati ukraj zloupotrebama anonimnih telefonskih brojeva kroz dopune Zakona o komunikacijama, koje su usvojene u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u prvom čitanju.
Predloženim izmjenama uvodi se obavezna registracija svih korisnika telekomunikacijskih usluga, što u praksi znači da više neće biti moguće koristiti SIM kartice bez identifikacije korisnika, uključujući i prepaid brojeve koji su do sada često korišteni anonimno. Kupnja SIM kartice u BiH ubuduće neće biti moguća bez osobnih dokumenata, a registraciju će morati izvršiti i postojeći korisnici.
Prema prijedlogu, operatori će biti dužni izvršiti registraciju svih krajnjih korisnika javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga. Za razliku od dosadašnje prakse, zakon predviđa obaveznu provjeru identiteta prije aktivacije ili korištenja usluge. Registracija će se obavljati fizičkim prisustvom ili putem elektroničke identifikacije, uz korištenje važećih osobnih dokumenata ili drugih sustava za identifikaciju.
Operatori će pritom prikupljati i voditi evidenciju o korisnicima, uključujući osnovne osobne podatke. Za fizičke osobe to podrazumijeva ime i prezime, jedinstveni matični broj ili broj osobnog dokumenta, adresu prebivališta ili boravišta, kao i dodijeljeni telefonski broj. Za pravne osobe prikupljat će se naziv i identifikacijski broj. Ova obaveza odnosi se na sve korisnike, uključujući mobilne, fiksne i internetske usluge.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto pojasnio je da su izmjene zakona rezultat konkretnih problema na terenu, navodeći primjere situacija u kojima anonimne dojave o bombama dovode do prekida sudskih postupaka.
„Radi se o sljedećoj činjenici: bude neko suđenje, primjerice u Općinskom sudu Sarajevo, i osoba koja želi odgoditi ročište nazove s anonimnog prepaid broja i prijavi bombu. U skladu sa zakonom, institucije moraju evakuirati zgradu, pozvati policiju i izvršiti KDZ pregled. To traje satima, ponekad i cijeli dan jer su zgrade velike“, rekao je Forto gostujući u emisiji na N1.
Dodao je da se slične situacije ne događaju samo u sudovima. „To se dešava u školama i na drugim mjestima. Jedan takav slučaj može koštati desetine hiljada maraka“, upozorio je.
Forto ističe kako je ključni problem upravo anonimnost prepaid kartica. „E-mail se može pratiti, ali ove kartice ne omogućavaju službama ni policiji da uđu u trag pozivatelju. Zbog toga je važno, u skladu s europskom praksom, uspostaviti bazu podataka koju će voditi telekom operateri“, kazao je.
Prema njegovim riječima, za svaku prodanu prepaid karticu ubuduće će se prikupljati osnovni osobni podaci, koji će se čuvati u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.
Dopune zakona predviđaju i obavezu operatora da osiguraju točnost i ažurnost prikupljenih podataka, kao i njihovu obradu u skladu s važećim propisima. Nakon konačnog usvajanja zakona slijedi razdoblje prilagodbe.
„Telekomi imaju 18 mjeseci da uspostave sustav i to je sasvim dovoljno vremena. Zakon je trenutno u prvom čitanju, potrebno je još jedno čitanje, zatim potvrda u Domu naroda, nakon čega slijedi faza pripreme“, naveo je Forto.
U tom roku operatori će morati registrirati i postojeće korisnike, dok bi u suprotnom moglo doći do obustave usluga za neregistrirane brojeve.
U obrazloženju prijedloga ističe se kako je cilj izmjena suzbijanje zloupotreba elektroničkih komunikacija, posebno u slučajevima kada se anonimni brojevi koriste za izvršenje kaznenih djela ili otežavanje istraga. Naglašava se i da se ovim izmjenama ne uvodi nadzor sadržaja komunikacija, već isključivo evidencija korisnika, kako bi nadležna tijela mogla učinkovitije reagirati u slučajevima zloupotreba.
RADIO BUSOVAČA • DOJAVE GRAĐANA
Imate vijest za nas?
Pošaljite nam vijest, fotografiju ili video putem WhatsAppa ili Messengera
