Hrvatska kultura ostala je bez jednog od najvećih. Umro je akademik Luko Paljetak. U 81. godini napustio nas je jedan od naših najproduktivnijih suvremenih književnika, prevoditelj, erudit… U svom Dubrovniku stvarao je do posljednjeg daha.
chevron_left
-
play_arrow
Radio Busovača Više od radija
-
play_arrow
Uz Vareš, zlato pronađeno u općinama Jezero i Čajniče, a rudnik u Fojnici star više od stoljeća redakcija
play_circle_outline
Napustio nas je akademik Luko Paljetak
“Ne pišem pjesme nigdje nego tu gdje me stignu” – tako je govorio, pisao i stvarao akademik Luko Paljetak – svakodnevno, neopterećeno, prirodno, nadahnuto. U poeziju je pretvarao sve što je vidio, omirisao, osjetio, naslutio. Volio je život, djecu, svoj Dubrovnik, književnost.
– Mene je uvijek zanimalo u književnosti ne samo djelo nego i okolnosti u kojima je djelo nastajalo, a to znači sve ljudske okolnosti, kako je pisac to radio, što je radio, zašto je radio, kako se osjećao… Ja sam onaj koji ne zanemaruje biografije pisca, istaknuo je jednom prigodom Paljetak.
Njegovi stihovi naraštajima djece bili su prvi susret s poezijom, s književnošću uopće. Pisao je dramske tekstove i igrokaze, ali i razmjerno velik broj radiodrama namijenjenih odrasloj publici. Pjesnik je s više od 60 zbirki poezije, dramski pisac, esejist i kritičar. Bio je i vrstan prevoditelj s engleskog, francuskog i slovenskog jezika. Među ostalim, preveo je djela Shakespearea, Byrona, Wildea, Joycea i Prešerna.
Mnoge su njegove pjesme uglazbljene i tako postale nezaobilazan dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture: “U svakom slučaju te volim”, “Na Stradunu” i mnoge druge.
Bio je stalni član HAZU-a i dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti te brojnih književnih udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu.
Obuljen Koržinek: Beskrajno će nam nedostajati
– Luko je sigurno jedan od onih ljudi koje će biti nemoguće nadomjestiti u svakom smislu. Pratio nas je kao književnik, kao pjesnik, sve od najmlađih dana, od onih pjesama koje smo slušali kao djeca. Uvijek nas je oduševljavao svojim autorskim opusom zrelijih tema, i naravno svojim bezvremenskim talentima, tom renesansnom erudicijom u apsolutno svakom području – od književnosti i glazbe do likovnih umjetnosti, ali i svih mogućih znanstvenih tema. Bio je sigurno jedan od naših najvećih prevoditelja, i u svemu tome jednostavno dobra, draga, duhovita osoba, prijatelj s kojim ste voljeli provoditi vrijeme. Obitelji i cijeloj kulturnoj javnosti izražavam sućut. Beskrajno će nam nedostajati, izjavila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
– Mene je oduševila isprva njegova pjesnička zbirka koja se zvala “Nečastivi iz ruže” jer su u njoj bili prisutni svi oni aspekti i kvalitete koje je i njegova kasnija, zrela poezija pokazivala – to je virtuozno baratanje stihom, originalne rime, i osobito veza s tradicijom, relacija sa starim dubrovačkim pjesnicima i uopće s književnom baštinom, kako ona može doći do riječi u stihovima, rekao je akademik Pavao Pavličić.
Književnik i književni povjesničar Božidar Petrač istaknuo je da je hrvatska književna scena na velikom gubitku:
– Gubi vrsnog pjesnika koji nije pripadao nijednoj posebnoj struji u suvremenom hrvatskom pjesništvu. Vazda je htio biti svoj, ili, kako bi rekao profesor Frangeš, “što god je ustihio, što god je postalo stihom, postalo je sklad, postalo je ljepota.” Na neki način on je Mida koji je uspio svojim pjesmama sve pretvoriti u zlato, u zlatni sjaj, kazao je Petrač.
Akademik Krešimir Bagić napomenuo je da je Paljetak “u stilskom smislu pisac manirist”.
– On jako umješno, proizvodeći nove vrijednosti, spaja staro i novo, obično i uzvišeno, sve je to i profano. U svakom slučaju, jedan izniman pisac nas je napustio, ustvrdio je Bagić.
Paljetak je rođen 1943. u Dubrovniku, gdje je završio Učiteljsku školu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao je kroatistiku i anglistiku.
Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. godine radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadarskom kazalištu lutaka kao umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg. Bio je i asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru te jedan od urednika Zadarske revije.
Akademik Paljetak pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje te studije o lutkarskom kazalištu.
Dobitnik je svih najvećih nagrada i priznanja. Njegova blagost, intelekt, izniman literarni talent, dječja znatiželja i ljubav prema književnosti i Dubrovniku zauvijek će zlatnim slovima ostati upisani u povijest hrvatske književnosti.
Božo Biškupić o 40 godina suradnje i prijateljstva s Paljetkom
Nekadašnji ministar kulture Božo Biškupić posljednjih 40 godina s Lukom Paljetkom surađivao je poslovno, a veže ih i dugo prijateljstvo. Bilo je mnogo knjiga koje su zajedno uredili i objavili.
Biškupić je jedan od rijetkih suradnika i prijatelja koji je do prije nekoliko dana imao priliku s njim razgovarati, na bolesničkoj postelji. Naime, ovih dana upravo će biti predstavljena njegova posljednja knjiga na kojoj su radili. Se
