Pravoslavni vjernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru danas proslavljaju Badnji dan i pripremaju se za dan Isusovog rođenja. Za današnji praznik su vezani brojni zanimljivi običaji.
Službama bdenija i nalaganja badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena.
U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak. Najstariji muški ukućanin rano ujutru “ide u badnjak” da usiječe hrastovo ili cerovo drvo, koje prema običaju treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok. Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josipu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Kristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Krista.
Svi običaji imaju smisao Krišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja.
Uoči Božića, na današnji dan, također se slamom posipa pod te se domovi tako “pretvaraju” u Vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Isus. Na Badnji dan se još peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan.
U pravoslavnim kućama Badnje veče je obiteljski praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze – posna jela, riba, suve šljive, orasi… Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta.
RADIO BUSOVAČA • DOJAVE GRAĐANA
Imate vijest za nas?
Pošaljite nam vijest, fotografiju ili video putem WhatsAppa ili Messengera
