AD

Zdravlje

Respiratorne infekcije: kada se pacijent liječi sam, kome antibiotik, tko mora vaditi krv?

today7.02.2024

Background
share close

Sezona je respiratornih infekcija kod kojih, zbog prilično sličnih simptoma, nije jednostavno prepoznati kada je njihov uzročnik virus, a kad bakterija. Obiteljski liječnici slijede postupak razrađen u tri koraka

U jeku smo sezone respiratornih infekcija kod kojih, zbog prilično sličnih simptoma, nije jednostavno prepoznati kada je njihov uzročnik virus, a kad bakterija. Sve se dodatno usložnjava činjenicom da se uz običnu virozu za nekoliko dana može javiti i bakterijska infekcija u organizmu. Kao što smo skloni svaku iole jaču hunjavicu nerijetko zvati “gripom”, tako i dalje nerijetko antibiotik smatramo obaveznim kod svake povišene temperature. No što kaže medicina i kada će liječnik pacijentu s respiratornim smetnjama propisati kućno liječenje, kada antibiotik, a kada ga poslati na vađenje krvi?

Opći simptomi poput curenja nosa, suhog kašlja, boli u zglobovima i mišićima te prateće povišene tjelesne temperature u većini slučajeva ukazuju na virusnu infekciju, čak i u 90 posto slučajeva, iskustvo je obiteljske liječnice dr. Vikice Krolo. Opisala nam je tri koraka kojima se služi u dijagnosticiranju i liječenju pacijenata s respiratornim infekcijama.

Nakon pandemije na tržište su došli 3 u 1 testovi koji s visokom pouzdanošću pokazuju je li riječ o gripi, COVID-19 ili respiratornom sincicijskom virusu (RSV) pa liječnici od pacijenta očekuju da se, ako je moguće, prvo njime testiraju, umjesto da idu na zavode za javno zdravstvo i čekaju rezultat. Ako im je taj test pozitivan, preporuka liječnika je kućno liječenje standardnom terapijom za virusne respiratorne infekcije koja uključuje antipiretike s puno tekućine. To je prvi korak.

Ako su simptomi jači, odnosno ako je test negativan, valja poduzeti drugi korak. Pacijent će k liječniku na pregled, a temeljem pregleda liječnik će odlučiti treba li poduzeti i treći korak, odnosno pacijenta poslati na vađenje krvi u laboratorij ili mu može sam propisati terapiju.

– Pregledom grla može se vidjeti je li posrijedi bakterijska ili virusna upala. Kod virusne upale grlo je najčešće blijedoružičasto s točkicama gore na nepcu, dok je kod bakterijske upale grlo žarkocrveno, u pojedinim slučajevima čak se može vidjeti i gnojno grlo – opisuje ova iskusna liječnica. Pregled uključuje i slušanje pacijentova disanja uz pomoć slušalica i tako je moguće dokučiti je li posrijedi bronhitis, upala pluća ili pleuralni izljev (nenormalno nakupljanje tekućine u području između dva sloja tanke membrane koja prekriva pluća).

– Navedena stanja mogu se čuti preko slušalica, ali ne može se znati je li njihov uzročnik virusni ili bakterijski. Tada je potrebno pacijenta uputiti na vađenje krvi u laboratorij kako bismo to jasno vidjeli iz krvne slike – govori dr. Krolo. Napominje da stupnjevi bolesti idu od bronhitisa koji se smatra blažim, ali koji može biti i alergijski ili astmatični, do upala pluća, koje su teža razina.

Može se krvna slika tražiti odmah, ona će reći jačinu upale, koliko je visok CRP i po leukocitima je li upala virusna ili bakterijska, ali to bi masovno vađenje krvi u velikom broju slučajeva bilo nepotrebno. Ambulante to ne rade, već je to protokol u bolnicama.
– Većina virusnih infekcija prolazi za sedam dana. Petero pacijenata otišlo je od mene jer im nisam dala Sumamed kad su oni to htjeli – govori dr. Krolo dodajući kako pacijenti nekad uzmu Sumamed nakon nekoliko dana viroze i za tri dana ozdrave pa ishod pripisuju antibiotiku premda bi istekom tog roka ionako ozdravili.

Ipak, treba voditi računa i o tome da se simptomatsko liječenje virusne infekcije može zakomplicirati. – Netko, primjerice, ima bakteriju u sinusima pa ona u virozi ‘živne’ i uzrokuje upalu sinusa. Tada je potreban pregled i pacijent dobije lijek – zaključuje dr. Vikica Krolo.

Written by: redakcija


0%

You cannot copy content of this page