Schmidt: Reforma izbornog zakona najvažnija zadaća nove vlasti

Presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić nametnutim je izmjenama izbornog zakona provedena, no ostaje provesti presude Europskog suda za ljudska prava i to je najvažniji posao za nove vlasti u zemlji, rekao je visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt.

Christian Schmidt je 2. listopada, neposredno po zatvaranju birališta u BiH na općim izborima, nametnuo izmjene izbornog zakona i ustava Federacije BiH. Uveo je novi ustroj Doma naroda entitetskog parlamenta te mehanizme kojima se onemogućava blokada funkcioniranja vlasti u njemu, kako je to često bio slučaj u protekle četiri godine.

Na prvoj konferenciji za novinare nakon nametanja tih odluka, koju je održao u Sarajevu, Schmidt je rekao da je to bila njegova odluka te nema namjeru komentirati tvrdnje da je netko na njega utjecao.

Istaknuo je da je zadovoljan izbornim procesom u BiH, iako je jasno da nisu u cijelosti eliminirane izborne krađe. Činjenicu da je bilo manje kršenja izbornih pravila, pripisao je prijašnjoj odluci o sankcioniranju govora mržnje i zloporabi javnih resursa u kampanji.

Pojašnjavajući zbog čega je intervenirao 2. listopada nametnuvši izmjene, rekao je da bilo žalosno to što u Federaciji četiri godine nije profunkcionirala vlast na temelju izborne volje birače na izborima 2018.

– Ovoga puta nam se to neće i ne može dogoditi, rekao je Schmidt, dodajući da je njegovim odlukama stečeni uvjeti za brzu uspostavu vlasti.

Istaknuo je važnost povećanja broja zastupnika u nacionalnim klubovima unutar Doma naroda Federacije BiH, koji se na temelju izmjena povećava sa 17 na 23, jer se time uklanja disproporcija u odnosu na zastupljenost nekog od naroda u županijama. Ujedno je kvota zastupnika unutar klubova koji su kvalificirani za predlaganje predsjednika i potpredsjednika entiteta, odnosno za kontrolu nad uspostavom izvršne vlasti, povećana sa šest na 11. Takva odluka daje mogućnost zastupnicima iz hrvatskih stranaka da kontroliraju taj proces. Schmidtovo smatra da se njegovim izmjenama definitivno osigurava bolja funkcionalnost Federacije, a ne ide u prilog bilo kojoj stranc

Pred parlamentom BiH velika reforma izbornog zakona

– Preporučujem da se rasprava o presudi Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić ovime završi. Za mene je u pravnom smislu presuda u tom slučaju provedena, rekao je Schmidt, koji je prijašnji sustav pun mogućnosti blokada usporedio sa “šepavom patkom”.

Istaknuo je da izborni zakon BiH i dalje treba cjelovito promijeniti i to je velika reforma koja očekuje zemlju.

– To se mora učiniti, naveo je Schmidt, uz ocjenu da se provedba pet presuda Europskog suda za ljudska prava više ne smije odlagati, a to je posao koji mora napraviti parlament BiH. Bit će to prva i najvažnija zadaća za novi saziv parlamenta BiH, istaknuo je.

Nade o mogućem Daytonu II opisao je kao pogrešne upozoravajući da ključne promjene mogu doći jedino iz same BiH. Dogodi li se to, kako je ocijenio, BiH može u idućih godinu dana računati na status kandidata za članstvo u EU-u.

Europski sud za ljudska prava kroz pet je presuda utvrdio da se građane BiH diskriminira u izbornom procesu temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta, a prva od njih u slučaju Sejdić-Finci donesena je još 2009. i odnosi se na prava pripadnika etničkih manjina.

Za provedbu tih presuda, osim izbornog zakona, potrebno je promijeniti i ustav BiH, za što je potrebna potpora dvije trećine zastupnika u državnom parlamentu.