play_arrow
Radio Busovača
play_arrow
Iznenađenje za Amiru iz rodne Busovače: suprug Wolfgang Stelzer posvetio joj pjesmu iz ljubavi Redakcija Radio Busovača
play_arrow
Iznenađenje za Amiru iz rodne Busovače: suprug Wolfgang Stelzer posvetio joj pjesmu iz ljubavi Redakcija Radio Busovača
U Federaciji BiH i dalje je na snazi Odluka o ograničenim maržama na naftne derivate donesena u travnju 2021. godine. Prema toj Odluci, maksimalni iznos marže u veleprodaji je 6 feninga, dok u maloprodaji marža može iznositi najviše 25 feninga po litri. Značajno je smanjen broj prekršaja, iako je u početku bilo dosta izbjegavanja tog ograničenja, pojašnjava u razgovoru za Fenu Merima Maslo, pomoćnica federalnog ministra trgovine.
– U prvoj godini od donošenja odluke izdano je oko 500.000 KM prekršajnih naloga. No, u zadnje vrijeme toga je sve manje što znači da je postignuta zadovoljavajuća disciplina i pridržavanje odluke koja je na snazi – govori Maslo.
Istakla je kako su cijene u Federaciji BiH uvijek najniže ili među najnižima.
– Tako da recimo u julu ove godine što se tiče BMB-95 Federacija BiH imala je najniže cijene – dodaje Maslo.
Ističe da, ako se usporede cijene u BiH s drugim zemljama u regiji, s višim cijenama slijede Sjeverna Makedonija, Slovenija, zatim Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Albanija.
Ipak, činjenica je da cijene rastu pa je prosječna maloprodajna cijena litre BMB 95 krajem avgusta od 2,77 KM viša za 7, 36% u odnosu na prethodni mjesec ali je isto tako 31. avgusta cijena navedenog derivata niža za 7, 05% u odnosu na prosječnu cijenu iz avgusta 2022. godine. Što se tiče dizela prosječna cijena je 2, 80 KM po litri i ta prosječna cijena je viša za 12 posto u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, 31. avgusta cijena dizela je niža za 13,04 posto u odnosu na prosječnu cijenu iz avgusta 2022. godine.
Javnost često bune podaci da cijene sirove nafte padaju dok cijene goriva na benzinskim pumpama rastu. U Ministarstvu trgovine pojašnjavaju kako ta dva pojma sirove nafte i naftnih derivata kao gotovog proizvoda valja razdvojiti jer se cijene formiraju na različite načine.
Naime, postoje odgovarajuće burze sirove nafte, a najpoznatija je londonska, gdje na cijenu utječu odnos ponude i potražnje, tečaj dolara, ali i kompletna geopolitička situacija. Kad se sirova nafta proda po tim burzovnim cijenama, ona ide u tankere, a to je proces koji traje nekoliko tjedana.
Potom zemlje OPEC-a, koje izvoze skoro 40 posto ukupne svjetske nafte, najmanje dva puta godišnje održavaju sastanke u Beču kada donose odluke vezane za proizvodnju i izvoz sirove nafte. Na zadnjem sastanku u aprilu ove godine odlučili su smanjiti proizvodnju za blizu 1,4 miliona barela dnevno što predstavlja oko 3, 5 posto ukupnog izvoza.
– Zabrinjavajuće je to što OPEC i dalje ustrajava na svojoj odluci o smanjenju proizvodnje na 1, 4 miliona barela dnevno što u biti prouzrokuje veću potražnju nego što je ponuda i slijedom toga cijena naravno ide gore. E sada sve ovisi od kursa dolara i vrlo je teško davati bilo kakve prognoze u tom smislu – pojašnjava situaciju pomoćnica federalnog ministra trgovine.
Dodaje kako je rafinerijska cijena opet nešto posve drugo.
Tu cijenu određuje rafinerija, na temelju posebne kotacije PLATTS EUROPEAN MARKETSCAN kojoj se dodaje rafinerijska premija ili rafinerijska marža. Osim toga, na formiranje cijena utječu i domaći propisi koji se odnose na neizravne poreze. Na primjer, trošarine koje za BMB 95 iznose 35 feninga po litri goriva, za dizel 30 feninga, za lož ulje 45 feninga, s tim da se odmah obračunava još jedan neizravni porez, a to je cestarina koja iznosi 45 feninga, osim kerozina i lož ulja .
– Ona predstavlja nabavnu cijenu na koju distributeri dodaju svoje marže, veleprodajne i maloprodajne. Nakon toga dolazimo do prodajne cijene na koju se po litri svakog derivata dodaje 1 fening, što je naknada za obvezne rezerve i financiranje Naftnog terminala Federacije BiH u svrhu osiguranja tih obveznih rezervi. – objašnjava Maslo.
Istaknula je kako na formiranje cijena utječu ponuda i potražnja.
– Prilikom formiranja cijena vrlo je bitna potražnja kao i ponuda, a što se tiče potražnje, ukoliko ona ne opada ni cijena neće opadati. Činjenica je da su i kupci suučesnici u toj priči vezanoj za cijene jer u biti trgovca će samo konkurencija natjerati na snižavanje cijene – dodaje Maslo.
Naglašava da kroz aplikaciju Federalnog ministarstva trgovine, koju prati više od 200 hiljada korisnika, kupci stalno imaju podatke o cijenama i maržama svih 715 benzinskih pumpi te se prema tome mogu orijentirati gdje nabaviti gorivo.
Razlike u cijeni znaju biti između 10 i 15 feninga za isti derivat, što je dosta veliki raspon.
Maslo ističe kako bi se do konca godine trebao izraditi Prednacrt novog Zakona o kontroli cijena s jasnijim odedbama kojima bi se proširile mjere neposredne kontrole te definirale kaznene odredbe koje su u postojećem zakonu relativno niske.
– Do sada je nažalost bilo slučajeva da se isplati platiti kaznu i da nastave opet po istom pa ćemo to promijeniti – zaključila je Maslo. Postojeći Zakon je iz 1995. godine s tim da je imao određene izmjene 2008. godine.
Pošaljite nam vijest, fotografiju ili video putem WhatsAppa ili Messengera
Nadao se Žarko pozivu iz Njemačke da riješi penziju jer je radio gore desetak godina.Međutim ništa od poziva.Bez radija, televizije, mobitela,struje, kupatila, automobila. Imao je Žarko bicikl ali ga je poklonio jednom prijatelju.Kaže da bez obzira na sve i gdje živi ipak zadovoljan sa životom. Za deset KM dnevno može da kupi 20 cigareta, popije pivo bambuču i kupi sebi kruh, konzervu ili jaja za ispeći. Gdje to ima, pita […]
