Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB), u suradnji s istraživačkim timom iz Ujedinjenog Kraljevstva, ostvarili su značajan znanstveni uspjeh otkrivši nove detalje o ponašanju stanica melanoma, jednog od najagresivnijih oblika raka kože.
Njihova istraživanja rasvijetlila su način na koji se stanice melanoma pričvršćuju za okolno tkivo te što ih može potaknuti da se pokrenu i prošire na druge dijelove tijela. Upravo je sposobnost stanica raka da napuste primarni tumor i stvore metastaze jedan od najopasnijih aspekata ove bolesti.
Rezultati istraživanja objavljeni su u dva rada u uglednom znanstvenom časopisu Cell Communication and Signaling izdavačke kuće Springer Nature. Istraživanja pokazuju kako isti protein unutar stanice može imati različite, pa čak i suprotne funkcije, ovisno o tome gdje se nalazi.
U središtu istraživanja nalazi se protein KANK2, molekula koja pomaže stanici organizirati svoje unutarnje strukture i prilagoditi način povezivanja s okolinom. Takvi proteini imaju važnu ulogu u ponašanju stanica, uključujući njihovu sposobnost kretanja.
Prema riječima dr. Nikoline Stojanović iz Laboratorija za staničnu biologiju i prijenos signala IRB-a, koja na oba rada dijeli prvo i dopisno autorstvo, ovo istraživanje ne predstavlja novu terapiju, ali donosi važna saznanja o mehanizmima koji stoje iza širenja melanoma.
Više temeljnih istraživanja o ulozi proteina adhezija može doprinijeti bržem i uspješnijem razvoju lijekova koji ciljaju ove molekule u budućnosti pojasnila je Stojanović.
Isti protein, različiti učinci
Jedno od najzanimljivijih otkrića pokazalo je da protein KANK2 može imati potpuno različite uloge unutar iste stanice melanoma.
Naime, znanstvenici su utvrdili da smanjenje količine ovog proteina u jednom dijelu stanice usporava njezino kretanje, dok u drugom dijelu stanice dovodi do povećane pokretljivosti, kao da je uklonjena svojevrsna kočnica.
Voditeljica Laboratorija za staničnu biologiju i prijenos signala dr. Andreja Ambriović Ristov istaknula je kako ovo otkriće pokazuje da za razumijevanje ponašanja stanica raka nije dovoljno znati samo koji je protein prisutan.
Važno je znati i gdje se nalazi te s kojim drugim molekulama ostvaruje interakcije naglasila je Ambriović Ristov.
Otkrivena i nova vrsta staničnih adhezija
U drugom radu, objavljenom samo dva mjeseca nakon prvog u istom časopisu, istraživači su pokazali da se protein KANK2 nalazi i u trećoj vrsti adhezija kojima se stanice melanoma pričvršćuju za svoju okolinu.
Riječ je o strukturama koje su otkrivene relativno nedavno i još uvijek nisu dovoljno istražene. Dosadašnja saznanja upućuju na to da imaju važnu ulogu tijekom diobe stanica te bi mogle biti značajan čimbenik u razvoju tumora.
Za razliku od drugih adhezija, ove strukture nisu izravno povezane s unutarnjom mrežom staničnih elemenata koji stanici daju oblik i omogućuju joj kretanje, što ih čini posebno zanimljivima za daljnja istraživanja.
Slijede istraživanja na stanicama pacijenata
Dobiveni rezultati dodatno potvrđuju da jedan protein može imati više funkcija koje ovise o njegovu položaju i interakcijama unutar stanice.
Sljedeći korak istraživačkog tima bit će provjera pojavljuje li se isti mehanizam i u primarnim stanicama melanoma izoliranima iz pacijenata. Takve stanice mnogo su bliže stvarnim uvjetima u ljudskom organizmu nego laboratorijske stanične kulture.
Na tome već radi dr. Marija Lončarić, poslijedoktorandica u Laboratoriju za staničnu biologiju, koja planira dio budućih eksperimenata provesti i na naprednim 3D modelima melanoma.
Iako ovo istraživanje još ne donosi novu terapiju za oboljele, predstavlja važan korak prema boljem razumijevanju melanoma i mehanizama nastanka metastaza, što bi u budućnosti moglo pomoći razvoju učinkovitijih i preciznijih lijekova protiv jednog od najopasnijih oblika raka kože.
RADIO BUSOVAČA • DOJAVE GRAĐANA
Imate vijest za nas?
Pošaljite nam vijest, fotografiju ili video putem WhatsAppa ili Messengera
