Zagovornici mesne dijete tvrde da je moguće gubiti kilograme i konzumirati proteine i masti u željenim količinama, sve dok izbjegavate hranu bogatu ugljikohidratima. U posljednjih 12 godina, više od 20 studija pokazalo je da su dijete s niskim udjelom ugljikohidrata bez potrebe za brojanjem kalorija učinkovite za mršavljenje, prenosi Healthline.com. Mesna dijete nije za svakoga i prije dijete trebalo bi se konzultirati s liječnikom, a osobama s bubrežnim bolestima i trudnicama ova dijeta je strogo zabranjena.
Mesna dijeta sastoji se od tri faze, a što se smije i ne smije jesti na mesnoj dijeti, saznajte u nastavku članka!
Što jesti na mesnoj dijeti?
Mesna dijeta se sastoji od 3 faze koje se stupnjevito provode kroz dijetni plan. Meso, riba i jaja jedu se bez ograničenja dok su alkohol, šećer i brašno zabranjeni. Tijekom prve uvodne faze koja traje 14 dana, unos ugljikohidrata je ograničen do 20 g dnevno.
U prvoj fazi mesne dijete zabranjeni su:
- voće
- kruh
- žitarice
- povrće bogato škrobom
- mliječni proizvodi (osim sira, vrhnja i maslaca)
Druga faza mesne dijete, odnosno faza u kojoj se očekuje gubitak kilograma, ima minimalnu količinu složenih ugljikohidrata kako bi organizam posegnuo za masnim rezervama. Bez ograničenja konzumiraju se namirnice bogate proteinima, a preporučuju se namirnice životinjskog podrijetla; meso, riba i jaja. Sir, povrće, masline, ulja i masti jedu se u ograničenim količinama.
U drugoj fazi mesne dijete zabranjeni su:
- šećer
- voće
- mlijeko
- jogurt jogurt
- žitarice
- proizvodi od brašna
- slatkiši
- alkohol
Mesna dijeta jelovnik
1. faza
- Doručak: omlet od dva jaja sa šunkom ili slaninom
- Ručak: odrezak s roštilja s malo šparoga ili špinata
- Večera: kuhana riba i mala porcija sezonske salate
2. faza
- Doručak: dva meko kuhana jaja s nekoliko rotkvica
- Ručak: sir, mahune s uljem i začinskim travama, šnicla od mljevenog mesa
- Večera: piletina bez kože s roštilja, kuhana cvjetača i gljive
3.faza
- Doručak: palačinke sa sezonskim voćem i orašastim plodovima
- Ručak: odrezak od tune, pečeni krumpir i sezonska salata ili integralna tjestenina sa šalšom i salata
- Večera: riba sa žara i blitva
Mesna dijeta i ketoza Zbog ograničenog unosa ugljikohidrata tijekom provedbe mesne dijete naše tijelo troši više masnih zaliha kako bi sačuvalo razine energije za rad ( ugljikohidrati su nam pogonsko gorivo za energiju), a taj proces je poznat kao ketoza. Ketozu karakterizira povišena razina ketona u krvi i urinu, koji nastaju kao posljedica pretvaranja masti u jednostavnije masne kiseline i ketone. Kako bi tijelo ostalo u stanju ketoze potrebno je kroz određeno vrijeme unositi smanjene količine ugljikohidrata (do 50 grama). Tijelo ulazi u stanje ketoze nakon 48 sati od početka smanjenog unosa ugljikohidrata, nakon čega organizam počinje koristiti ketone kako bi efikasnije koristio energiju pohranjenu u masnim stanicama.
Mišljenje nutricionistice dipl.ing Irene Švende
Atkinsonova dijeta nije u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, i kada se uspoređuje korist i ulog, prevaga je na strani uloga koji je u ovom slučaju zdravlje. Pod tim se misli na povećan rizik od nastanka bolesti bubrega, jetre, srca i krvnih žila, malignih i funkcionalnih bolesti crijeva te osteoporoze. Također deficit vitamina (npr. vitamina C) i minerala dodatno dovodi do slabljenja imuniteta. Kada bi se zbog funkcionalnih poteškoća trebala uzimati visokoproteinska dijeta tada bi se svakako trebalo pripaziti na unos masnoća: količinu i sastav, dok je u ovoj dijeti uz previsoku količinu proteina, unos zasićenih masnoća zaista visok.
Mesna dijeta daje brze rezultate, ali ima nedostataka
Brz gubitak kilograma je glavna prednost. Prehrana je bogata proteinima i zasićenim masnoćama što je posebno kao preporuka za fazu održavanja tjelesne mase izuzetno nezdravo. Također mesna dijeta je siromašna složenim ugljikohidratima koji daju energiju, prehrambenim vlaknima, vitaminima, mineralima i fitokemikalijama.
Moguća je pojava zatvora (opstipacije) i bolesti crijeva zbog nedostatka vlakana, a zbog visokog unosa proteina dolazi do povećanja amonijaka u tijelu, opterećuje se jetra, bubrezi te dolazi do povećanja rizika od osteoporoze. Prehrana bogata bjelančevinama i zasićenim masnoćama i kolesterolom utječe na razinu lipida u krvi i na ubrzan razvoj ateroskleroze te nastanak srčanog udara.
