Mogu li nove tehnologije uvjeriti ‘mesoljupce’ da prihvate alternative?

Jedan od najjednostavnijih načina borbe protiv klimatskih promjena već se nalazi na jelovnicima restorana i policama trgovina. Meso biljnog podrijetla postaje sve popularnije. Jedna američka tvrtka koristi se korijenom gljive za proizvodnju zamjena za meso.

Meso biljnog podrijetla — hamburgeri, medaljoni, kobasice i drugi proizvodi koji vrlo nalikuju mesu, ali su napravljeni od soje i drugih biljaka.

Koriste manje zemlje i vode nego što je potrebno za uzgoj životinjskog mesa i proizvoda, što zauzvrat smanjuje emisije stakleničkih plinova.

Prema tvrtki za istraživanje tržišta Euromonitor meso i morski plodovi biljnog podrijetla već su na stolovima, ali još uvijek čine samo 2% svjetske globalne potrošnje proteina. Cijena mesa biljnog podrijetla često je viša od životinjskog mesa, ali stručnjaci iz industrije kažu da je okus, a ne cijena, najveća prepreka njihovom širokom prihvaćanju.

Tvrtka Meati iz Colorada radi odreske s vlaknima i piletinu od korijena gljiva i nekoliko drugih sastojaka, poput brašna od slanutka. Tvrtka kaže da njihova piletina ima manje kalorija, manje kolesterola i gotovo isto toliko proteina kao prava piletina.

Meati skuplja spore iz korijena gljiva, hrani ih šećerom i fermentira u spremnicima od nehrđajućeg čelika punim vode. Svaka 22 sata, fermentirana smjesa, koja podsjeća na umak od jabuka, ispušta se iz spremnika, oblikuje u odreske i filete te kuha. Meati kaže da u četiri dana jedna mikroskopska spora može proizvesti količinu mesa cijele krave.

Jedno istraživanje Sveučilišta u Michiganu iz 2020. pokazalo je da bi zamjena polovice američke hrane životinjskog podrijetla alternativama biljnog podrijetla do 2030. smanjila godišnje emisije u istoj količini kao i uklanjanje 47,5 milijuna vozila s cesta.