Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, Velika Gospa, svakog 15. kolovoza okuplja katoličke vjernike diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a posebno mjesto ovaj blagdan ima i među vjernicima Busovače.
Busovačka župa ima dugu povijest. Nastala je 1840. godine odvajanjem od matične župe i Franjevačkog samostana u Fojnici, dok je formalnu samostalnost stekla početkom 1872. godine. Današnja župna crkva građena je od 1881. do 1885. godine, a njezin je glavni zaštitnik sveti Antun Padovanski.
Iako Velika Gospa nije patron busovačke župe, svetkovina je tijekom godina ostala važan dio vjerskog života brojnih Busovljaka. Posebno se to vidi kroz povezanost Busovače s marijanskim svetištima i hodočašćima.
Jedna od najupečatljivijih priča vezana je uz Gospu Sinjsku. Dostupni zapisi potvrđuju kako dolazak Busovljaka u Sinj za Veliku Gospu traje desetljećima. Godine 2019. zabilježeno je i prvo pješačko hodočašće koje je krenulo iz same Busovače. Ljuban Grubešić, Mladen Akrap, Damir Ćosić i Velimir Akrap krenuli su nakon molitve kod kipa svetog Ante Padovanskog, a potom nastavili prema Sinju zajedno s drugim hodočasnicima.
Iste godine Busovljaci su imali i posebnu čast tijekom velikog slavlja u Sinju. Drago Smoljo, Jozan Laštro, Mladen Akrap i Dragan Laštro bili su među onima koji su u svečanoj procesiji nosili staru sliku Čudotvorne Gospe Sinjske.
Tradicija hodočašća nastavila se i sljedećih godina. U kolovozu 2023. Vinko Katana, Emil Šantić i Igor Laštro završili su petodnevno pješačko hodočašće do Sinja, tijekom kojeg su prešli više od 170 kilometara.
Takvi primjeri možda najbolje pokazuju što Velika Gospa znači dijelu Busovljaka. Za jedne je to dan molitve i zahvalnosti, za druge zavjetno hodočašće, a za mnoge prilika za susret s obitelji, rodbinom i prijateljima.
I danas se Velika Gospa u Busovači doživljava kao važan blagdan koji okuplja vjernike i podsjeća na vrijednosti koje su se prenosile generacijama. Mnogi Busovljaci upravo na ovaj dan pohode marijanska svetišta u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, noseći sa sobom osobne nakane, zavjete i zahvalnost.
Posebnu simboliku imaju pješačka hodočašća, jer iza svakog prijeđenog kilometra često stoji osobna priča, molitva ili zavjet. Upravo zbog toga takva putovanja ostaju snažan dio vjerskog života i tradicije.
Kroz desetljeća su se način života, putovanja i svakodnevne navike mijenjali, ali povezanost Busovljaka s proslavom Velike Gospe ostala je živa.
Od odlazaka u Sinj koji traju desetljećima, preko prvog zabilježenog pješačkog hodočašća iz Busovače 2019. godine, pa sve do novih generacija hodočasnika, Velika Gospa i danas ostaje dan koji za mnoge nosi posebno značenje.
Za Busovljake koji je slave, 15. kolovoza nije samo datum u kalendaru, nego dan vjere, zavjeta, hodočašća i čuvanja tradicije koja se prenosi s generacije na generaciju.
RADIO BUSOVAČA • DOJAVE GRAĐANA
Imate vijest za nas?
Pošaljite nam vijest, fotografiju ili video putem WhatsAppa ili Messengera
