Na području Busovačke planine tijekom prve polovice 20. stoljeća djelovala je mreža šumskih pruga namijenjenih prijevozu drva. Njezine su trase povezivale Busovaču s Tisovcem, Pridolcima i područjem sliva rijeke Kozice.
Danas su Busovačka planina i okolna naselja poznati ponajprije po svojim prirodnim ljepotama, ali njihova prošlost krije i zanimljivu priču o razvoju šumarstva i prijevoza drva.
Prema istraživačkom radu Srećka Ignjatovića, objavljenom 5. lipnja 2025. na portalu VREMEPLOV, na području Busovače postojala je mreža šumskih željeznica koja je služila za prijevoz drvne građe iz okolnih šuma.
Mreža pruga kroz Busovačku planinu
U radu se navodi šumska pruga na relaciji Busovača – Tisovac, duga 8,3 kilometra. Od Tisovca se pruga koturača nastavljala preko prijevoja Pridolci prema slivu potoka Kozice, a njezina je duljina iznosila 16,04 kilometra.
Od Pridolaca se jedan krak pružao prema mjestu Izvor i vrhu Modri Kamen, u duljini od tri kilometra.
Na području Busovače izgrađene su i druge šumske trase. Među njima su pruga prema Kaćunima, s ogrankom prema Dubokom potoku, te pruga prema području sliva rijeke Kozice.
Prema istom izvoru, ukupna duljina šumskih pruga i koturača na šumskom području Busovače iznosila je 70,21 kilometar.
Prijevoz drva i gospodarski značaj
Šumske pruge imale su važnu ulogu u izvlačenju i prijevozu drva iz planinskih šuma. Dio mreže koristio je parnu vuču, dok su se na drugim dionicama primjenjivale koturače, odnosno gravitacijske pruge na kojima se prijevoz odvijao spuštanjem tereta niz padinu.
Istraživanje navodi da je tvrtka „Ugar”, sa sjedištem u Turbetu, nabavljala drvo s područja Busovačke planine i sliva rijeke Kozice na temelju poslovnog ugovora s Državnom šumskom upravom u Busovači. Navedeni poslovni ugovor trajao je od 1918. do 1941. godine.
Trag prošlosti koji zaslužuje pozornost
Povijest šumskih željeznica svjedoči o tome koliko su šume i drvna industrija bile važne za gospodarski život Busovače. Nazivi poput Tisovca, Pridolaca i Kozice, koji su i danas dio lokalnoga zemljopisa, pojavljuju se i u povijesnim opisima nekadašnjih prometnih pravaca.
Ova manje poznata epizoda iz prošlosti pokazuje da povijest Busovače ne čine samo stari zapisi o naselju nego i infrastruktura koja je povezivala planinu, šumska područja i gospodarske djelatnosti.
Izvor: Srećko Ignjatović, „Šumska i električna željeznica tvrtke ‘Ugar’ u Turbetu, 1911.–1941.”, portal VREMEPLOV, objavljeno 5. lipnja 2025.
U noći sa subote na nedjelju, 24. na 25. listopada 2026. godine, završava ljetno računanje vremena. Kazaljke ćemo u 3 sata ujutro pomaknuti jedan sat unatrag, na 2 sata, što znači da ćemo dobiti dodatni sat sna. No, uz dulji odmor stižu i kraći dani, ranije spuštanje mraka te moguće promjene raspoloženja i svakodnevnih navika. Dok se jedni raduju dodatnom satu spavanja, drugi nisu oduševljeni činjenicom da će mrak padati […]
