Da li je bolje izvaditi muhu iz pića i popiti ga, ostaviti ga ili je bolje naručiti novo?

Barem kad ti muha padne u čašu vina. Muha je mrtva. Ali s obzirom na ono što znate o tome gdje se muhe zadržavaju, pitate se je li sigurno piti.

Unatoč zvučnom imenu, voćne muhe (vrsta Drosophila) hrane se hranom koja truli. Naseljavaju smeće, kompostne hrpe ili bilo koje mjesto gdje je prisutna hrana, uključujući odvode. Trula hrana bogata je mikrobima, a bilo koji od njih može muha pokupiti na svom tijelu i prenijeti na sljedeće mjesto na koje sleti.

Ti mikroorganizmi uključuju E. coli, Listeria, Shigella i Salmonella, od kojih svaki može uzrokovati potencijalno ozbiljnu infekciju čak i kod zdravih ljudi. Shvatite da je muha možda upravo odložila potencijalno smrtonosne mikrobe u vaše vino (ili neko drugo piće), pa ga bacite u sudoper i ulijte novu čašu.

Međutim, znanstveni dokazi sugeriraju da ste možda nepotrebno bacili dobro vino. Vino obično sadrži između 8 i 14 posto etanola i ima pH vrijednost od oko 4 ili 5 – pH ispod 7 smatra se kiselim.

Dobro je poznato da je alkohol inhibiran za mikrobe, što je jedan od razloga zašto se vino može čuvati tako dugo. Nekoliko laboratorijskih studija također je pokazalo da kombinirani učinci alkohola iz vina i organskih kiselina, poput jabučne kiseline, mogu spriječiti rast E. coli i Salmonelle.

Mogu li bakterije koje muha nosi u vino uzrokovati infekciju ovisi o broju nataloženih bakterija (tzv. “Infektivna doza”) i koliko su metabolički sposobne.

Vino u koje je muha ušla također je bilo hladno, što je uzrokovalo da neke bakterije koje uzrokuju trovanje hranom dođu kao šok za njihov metabolizam koji ih sprječava da rastu.

Kako su sve vrste vina (crveno, bijelo ili rosé, bilo da je hladno ili sobne temperature) prirodno antibakterijske, bakterije u vinu vjerovatno će biti oštećene, što će smanjiti njihovu sposobnost za izazivanje infekcije.

Ovo sugerira da, iako bakterije deponirane u vinu od strane muha mogu biti prisutne u dozi dovoljnoj za izazivanje bolesti, vjerovatno neće izazvati infekciju jer su suviše oštećene. Dakle, vrlo je vjerojatno da se kontaminirano vino može popiti bez štetnih posljedica – bez obzira na to da li je bilo hladno ili ne.

Zatim se bakterije moraju nositi s ljudskim tijelom. Ako već nisu izravno oštećene vinom, sve bakterije koje su preživjele iz ležišta voćnjaka suočit će se s visoko kiselim tekućinama u ljudskom želucu.

Bakterije koje uzrokuju trovanje hranom vrlo su osjetljive na kiseline koje oštećuju njihov DNK, a želučana kiselina ih čak može ubiti.

U želucu bakterije moraju prevladati i druge smrtonosne barijere, kao što su probavni enzimi, zamagljena sluz i stalno upozoravajući obrambeni sustav imunološkog sustava. Bakterije iz vina koje se prenosi mušicama vjerojatno ne mogu uzrokovati infekciju.

Ako nemate fobiju od bakterija, znanstvenici predlažu uklanjanje muhe i pijenje vina. Ako želite dodatne proteine, možete čak progutati muhu. Muha vjerojatno neće promijeniti okus vina, čak i ako ih ima više. Vaš probavni sustav jednostavno će obraditi muhu kao i svaki drugi protein, piše Science Alert.