U prošlosti su se stanovnici Busovača za Uskrs pripremali s posebnom pažnjom i poštovanjem. Uskrs je bio jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana jer obilježava uskrsnuće Isusa Krista i pobjedu života nad smrću. Zbog toga su pripreme počinjale mnogo prije samog blagdana i imale su i vjersko i obiteljsko značenje.
Pripreme su započinjale tijekom Korizma, razdoblja koje traje četrdeset dana prije Uskrsa. U to vrijeme ljudi su postili, molili se i odricali nekih stvari poput masne hrane ili zabave. Smatralo se da se na taj način čovjek duhovno priprema za veliki blagdan. Ljudi su više odlazili u crkvu, pomagali siromašnima i trudili se živjeti mirnije i skromnije.
Kako se Uskrs približavao, tako su počinjale i pripreme u kući. U tjednu prije Uskrsa, posebno tijekom Velikog tjedna, obitelji su temeljito čistile kuće i dvorišta. Prala se odjeća, čistile su se prostorije, uređivala dvorišta i vrtovi. Smatralo se da Uskrs treba dočekati u čistom i urednom domu jer to simbolizira novi početak i obnovu života.
Veliku ulogu u pripremama imale su žene u kući. One su pripremale uskrsnu hranu i kolače, dok su muškarci pomagali oko dvorišta i drugih težih poslova. Na Veliki petak ljudi su postili i taj dan se smatrao danom tišine i molitve. Tada se obično nije radilo teške poslove niti se pripremala raskošna hrana.
Na Velika subota pripremala se uskrsna hrana za blagdanski doručak. Kuhala su se jaja, pripremala šunka ili suho meso, pekao se kruh, pogača i različiti kolači. U mnogim obiteljima hrana se stavljala u košaru i nosila u crkvu na blagoslov. Nakon blagoslova hrana se jela na uskrsno jutro.
Jedan od najpoznatijih i najljepših običaja bio je bojanje i ukrašavanje jaja, koja se nazivaju pisanice. U prošlosti nisu postojale umjetne boje kao danas, pa su ljudi koristili prirodne načine bojanja. Najčešće su se jaja kuhala u ljusci crvenog luka koja im je davala crvenu ili smeđu boju. Ponekad su se koristile i druge biljke koje su davale različite nijanse. Na jaja su se stavljali listovi biljaka ili cvijeća pa su nakon kuhanja na njima ostajali lijepi prirodni uzorci. Neka jaja su se i ukrašavala pisanjem ili crtanjem raznih znakova, križeva i ukrasa.
Jaje ima posebno simbolično značenje za Uskrs. Ono predstavlja novi život i ponovno rođenje. Kao što se iz jajeta rađa novi život, tako Uskrs simbolizira uskrsnuće Isusa Krista i pobjedu života nad smrću. Zbog toga su jaja postala važan simbol ovog blagdana. Pisanice su se često darivale članovima obitelji, prijateljima i susjedima kao znak radosti, prijateljstva i dobrih želja.
Djeca su posebno voljela uskrsne običaje. Jedna od najpoznatijih igara bila je tucanje jajima. Dvoje ljudi bi uzelo jaja i udarilo jedno o drugo, a pobjednik je bio onaj čije jaje ostane cijelo. Ta igra donosila je mnogo veselja i smijeha među djecom i odraslima.
Na Uskrsna nedjelja obitelji su ujutro odlazile na svečanu misu u crkvu. Ljudi su oblačili svoju najljepšu odjeću, a nakon mise vraćali su se kući gdje su zajedno doručkovali blagoslovljenu hranu. Taj doručak bio je poseban trenutak kada se cijela obitelj okupljala za stolom.
Uskrs je nekada bio vrijeme zajedništva, radosti i očuvanja tradicije. Obitelji su posjećivale rodbinu i susjede, razmjenjivale pisanice i provodile vrijeme zajedno. Ti običaji prenosili su se s generacije na generaciju i predstavljali su važan dio života ljudi u Busovači
RADIO BUSOVAČA • DOJAVE GRAĐANA
Imate vijest za nas?
Pošaljite nam vijest, fotografiju ili video putem WhatsAppa ili Messengera
