Maslac u Njemačkoj postaje luksuz, evo zašto

Maslac u Njemačkoj postaje sve skuplji. Razlog je prvo bilo poskupljenje, ali sad je problem i u mlijeku, piše DW. I u našim trgovinama vidimo maslac iz Njemačke jer je ta zemlja najveći proizvođač u Europskoj uniji.

Ali ta dominacija na europskom tržištu maslaca neminovno znači i da, kad u Njemačkoj poskupi, dublje u džep moraju posegnuti mnogi u EU. A on je po tome premašio i dosadašnji rekord iz kolovoza 2023. za dobrih desetak centi i prosječna cijena u samoposluzi je u Njemačkoj 2.39 eura za uobičajeno pakiranje od 250 grama.

Hans Jürgen Seufferlein iz Udruge proizvođača mlijeka Bavarske objašnjava kako je problem i neuobičajeno malen udio masti u mlijeku – a to jest maslac. Udio masti u mlijeku se mijenja tijekom godišnjih doba, ali da je još od veljače ispod normalne razine je atipično, kaže ovaj proizvođač.

To smanjenje ne čini se veliko: između 0.01 i 0.04%, i to na čitavom prostoru Njemačke. “A ako se to sve zbroji, onda je to jako puno”, objašnjava Seufferlein za postaju ARD. To znači da je potrebno više mlijeka za istu količinu maslaca.

Sve to je od izuzetne važnosti i za proizvodnju maslaca i za proizvodnju sira, a u Njemačkoj se cijena maslaca tradicionalno utvrđuje na jednoj od dvije burze za maslac. Jedna od njih je u Kemptenu, u Allgäuu, u Bavarskoj. Tamo se čitavo stoljeće srijedom sastaju predstavnici proizvođača i kupaca kako bi dogovorili okvir cijene maslaca. To nije diktat ni obveza, objašnjava Clemens Rück iz te burze za maslac. “Te cijene služe kao orijentacija za sve sudionike na tržištu. Burza ne određuje cijenu, ona je samo konstatira.”

Koliko će koštati maslac u trgovini, na kraju odlučuje trgovac. Naravno da na policama ima i vrsta daleko skupljih od prosjeka, baš kao što se u konkurenciji među trgovačkim lancima uvijek nađu i posebne ponude ispod te cijene. Ali upravo maslac je prava poslastica i za potrošače i za stručnjake kako bi utvrdili opću razinu cijena. Jer koliko god mnogi vjeruju kako je jedan maslac bolji od drugoga, sastav i pakiranje od 250 grama su standard po kojem se lako uspoređuje razina svih cijena.

Eva Stübner iz Instituta za ispitivanje tržišta u Kölnu zato maslac uvrštava u “proizvode referentne cijene”. A maslac jest postao – i ostao – skup: biljno ulje je u usporedbi s prošlom godinom jeftinije za 6.4%, brašno za 8.8%, tjestenina za 3.2%.

“Ako je maslac skuplji, onda i potrošači imaju dojam kako je sve skuplje”, kaže nam ova ekonomistica. No to je besmislica: mi ne trošimo toliko maslaca da bi nam promjena njegove cijene doista ostavila golemu rupu u novčaniku – cijena maslaca čini samo 0.18% potrošačke košarice po kojoj se mjeri poskupljenje. Ali potrošači su gluhi na takve argumente jer za njih je najvažniji osjećaj da je sve postalo skuplje – makar je ukupna stopa poskupljenja značajno pala i iznosi nekih 1.6%. A kad je riječ o maslacu, stanje neće postati bolje.