U općini Vareš nastavlja se ozbiljna zdravstvena kriza uzrokovana masovnim trovanjem stanovništva olovom.
Naime, kako građani navode, najnoviji rezultati testiranja više od 100 stanovnika Vareša na prisutnost olova u krvi potvrđuju da je trovanje ovim teškim metalom daleko veće nego što se isprva pretpostavljalo.
Ovaj put prisutnost olova u krvi utvrđena je ne samo kod stanovnika koji žive u neposrednoj blizini odlagališta rudnika DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, već i kod građana koji žive u samom središtu Vareša.
Podsjećamo, prethodni testovi provedeni u prosincu prošle godine pokazali su da svih 44 testirane osobe, različitih dobnih skupina, imaju olovo u krvi. U međuvremenu je privatno testirano još devet osoba, a njihovi rezultati samo su potvrdili alarmantne pokazatelje. Posebno zabrinjava činjenica da je olovo pronađeno i kod petero djece mlađe od šest godina.
Nedavni testovi pokazuju da neki ljudi imaju izrazito visoke koncentracije olova u krvi, u nekim slučajevima desetke ili čak stotine puta iznad referentnih vrijednosti.
„Prisutnost olova u krvi predstavlja izuzetno složen zdravstveni problem, jer ljudski organizam nema fiziološku potrebu za olovom. Suvremena medicina zastupa stav da ne postoji ‘sigurna’ doza olova u organizmu“, naglašavaju stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
U intervjuu za lokalnu radio postaju, vršitelj dužnosti načelnika Vareša Malik Rizvanović izjavio je da će, ako osvoji načelnički mandat, zdravlje građana biti njegov prioritet. Međutim, posebno zabrinjava informacija da je neposredno prije objave novih rezultata o trovanju olovom tvrtka DPM Metali poslala zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za povećanje koncesijske naknade.
„Ono što je službeno jest da je u petak, u ime DPM Metali, upućena inicijativa za povećanje koncesijske naknade Ministarstvu gospodarstva Zeničko-dobojskog kantona. Koncesija će biti povećana u narednim mjesecima. Ono što sam uspio dogovoriti s tvrtkom jest da se, nakon što se koncesija potpiše, plaćanje vrši retroaktivno od 1. siječnja 2026. godine“, rekao je Rizvanović za lokalni radio.
Činjenica da sama rudarska tvrtka traži od lokalnih vlasti povećanje koncesije koju mora platiti čini se nevjerojatnom i postavlja ozbiljna pitanja o tome tko zapravo donosi odluke i upravlja prirodnim resursima u Zeničko-dobojskom kantonu.
„Ako je ovo pokušaj tvrtke da ovim potezom kupi socijalni mir, jasno šaljemo poruku da zdravlje građana nema cijenu i da je krajnje neprimjereno govoriti o koncesijskim naknadama u vrijeme kada su životi ljudi u Varešu ozbiljno ugroženi“, ističu stanovnici Pržića i Daštanskog.
U tim okolnostima vrijedi podsjetiti na odredbe Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine. Prema ovom zakonu, nadležno federalno ministarstvo dužno je opozvati dozvolu za eksploataciju mineralnih resursa ako rudarski radovi ugrožavaju život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, a druge zakonom propisane mjere nisu dovoljne za sprječavanje takve opasnosti.
Vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine još uvijek nemaju jasan odgovor na situaciju u Varešu. Iako su svi uvjeti odavno ispunjeni, izvanredno stanje još nije proglašeno. Također, nije poznato je li Tužiteljstvo Zeničko-dobojskog kantona uopće pokrenulo istragu o trovanju, navodi se u tekstu UG Fojnicani Maglaj.
Naprotiv, unatoč snažnom protivljenju lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva, nadležne kantonalne vlasti i dalje podržavaju nove, potencijalno opasne rudarske projekte u Varešu, uključujući planirano rudarenje kroma u slivu rijeke Krivaje.
