Splet povijesnih okolnosti htio je da hrvatski narod na isti dan obilježava dvije velike obljetnice – osnivanje Hrvatske zajednice Herceg Bosne i dan pada grada heroja, Vukovara. Premda ove godišnjice, gledano kroz prizmu emocija, imaju različite težine, one su neraskidivo povezane. Obje svjedoče o neizmjernoj žrtvi i odlučnosti hrvatskoga naroda u očuvanju slobode i prava na vlastitu sudbinu, a njihovo značenje iznova se potvrđuje u svjetlu konačne pobjede u Domovinskom ratu.
U Grudama je 18. studenog 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg Bosna. Ova povijesna odluka utemeljena je u trenutku teških izazova i neizvjesnosti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. U njezin sastav ušlo je 30 općina, Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno, čineći jedinstvenu zajednicu usmjerenu prema očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata na tim prostorima.
Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosne jasno je naglasila poštivanje demokratski izabrane vlasti Republike Bosne i Hercegovine, ali i potrebu očuvanja državne neovisnosti BiH u odnosu na bivšu ili bilo koju buduću Jugoslaviju. Taj korak bio je izraz obrambene nužde i odgovora na nasilje koje se širilo prostorima bivše države.
Na isti dan kada je nastala Herceg Bosna, Vukovar je pao pod razornom silom agresora, a hrvatski narod u istočnoj Slavoniji podnio je nezamislive žrtve. Ipak, herojska obrana toga grada postala je simbol otpora i nade, dok je stvaranje Herceg Bosne odražavalo odlučnost Hrvata u BiH da opstanu unatoč prijetnjama koje su ih okruživale. Predsjednik Herceg Bosne, Mate Boban, snažno je sažeo razloge osnutka riječima: “Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.”
Stavovi povjesničara i analitičara različitih provenijencija o razlozima uspostavljanja HZ Herceg Bosne su oprečni i neki joj žele prišiti stigmu udruženog zločinačkog pothvata. Istina je sasvim suprotna jer je Herceg Bosna nastala kao odraz želje za opstojnost Hrvata u BiH nakon što je Alija Izetbegović, “otac” Bošnjaka, izgovorio poznatu rečenicu “Ovo nije naš rat”, u vrijeme kada su JNA i srpsko-crnogorski rezervisti razorili i okupirali hrvatsko selo Ravno na jugu BiH.
Herceg Bosna, koja je kasnije prerasla u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, nije bila sredstvo podjele, već instrument zaštite Hrvata u BiH i osiguranje njihove jednakopravnosti. Washingtonskim sporazumom postala je sastavni dio Federacije BiH, ali i dalje ostaje ideal kojem teže svi koji vjeruju u jednakost i prava hrvatskoga naroda.
U posljednjih desetak godina Herceg Bosna vraćena je u javni diskurs na način koji to i zaslužuje. Hrvatski politički predstavnici govore o njoj s ponosom, podsjećajući na njezinu ključnu ulogu u opstanku Hrvata u BiH. Ipak, preostaje pitanje: hoće li se stvoriti dovoljno političkog kapitala da se Herceg Bosna postavi u međunarodne okvire kao sredstvo zaštite vitalnih interesa Hrvata, posebice u vremenu kada im je pravo na izbor legitimnih predstavnika sve više uskraćeno?
Autor: Branimir Galić, RTV Herceg-Bosne
RADIO BUSOVAČA • DOJAVE GRAĐANA
Imate vijest za nas?
Pošaljite nam vijest, fotografiju ili video putem WhatsAppa ili Messengera
