Kraj godine donio je novi val poskupljenja. Cijene ulja na policama marketa su u porastu, a posljednjih dana primjetan je i rast cijena povrća. Kako ističu proizvođači, rast cijene ulja može se očekivati i u narednim mjesecima zbog loših prinosa uljarica.
Nakon dužeg perioda stagnacije, cijene jestivog ulja u Bosni i Hercegovini ponovo rastu. Prema riječima kupaca, cijena jednog litra viša je i do 70 feninga, što je značajan udar na ionako tanke novčanike.
U jedinoj rafineriji ulja u Bosni i Hercegovini kažu da razlog za posljednju korekciju cijena leži u nedostatku domaće sirovine, ali i kretanjima na svjetskom tržištu, javlja BHRT.
“Naša kompanija otkupi sve što domaći proizvođači proizvedu, ako je u skladu sa standardima poslovanja, ali to ne može zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta za jestivim uljem. Zato ovisimo od sirovine sa svjetskog tržišta. Osim toga, jestivo ulje je burzanska roba, te od burze i stanja na svjetskom tržištu, ovisi i situacija na našem bosanskohercegovačkom tržištu i policama u našim prodajnim objektima. I sada imamo situaciju da je cijena jestivog ulja na svjetskom tržištu u porastu i to se, u određenoj mjeri, odražava i na domaće tržište”, navode iz kompanije Bimal.
Pored ulja, kraj godine donio je i skuplje povrće na tezgama tržnica širom zemlje.
“Povrće pomalo nestaje domaće i onda normalno da je očekivat i da cijene budu skuplje, mada je i domaće bilo skupo, paprika je pet maraka uvozna, patlidžan šest”, kaže Olenija Trifković, trgovačica na tržnici.
Iako riba nije poskupjela, u ribarnicama kažu da poskupljenje ulja podiže troškove uslužnog pečenja ribe.
“Ulje je skočilo, sve je skočilo, ali kod nas je ostala ista cijena. Troškovi rastu, ali eto ostali smo za ovu godinu pa ćemo za sljedeću vidjeti što ćemo”, ističe Mirko Nikolić, radnik u ribarnici.
Za one koji prate kretanje cijena, novogodišnji poklon u vidu novog vala poskupljenja nije iznenađenje.
“Sve što god urade, na kraju to mi platimo, potrošači. Bilo kakva njihova reorganizacija, to ćemo mi na kraju platiti, ali nažalost, svaki put platimo više”, naglašava Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina.
“Mi gotovo 70 posto svojih dohodaka trošimo na hranu, a to je pokazatelj siromaštva, jer na zapadu oko 30 posto se troši na hranu”, ističe ekonomist Aleksa Milojević.
Pritisak na kućni proračun prema svemu sudeći se neće smanjiti, a uz sva dosadašnja odricanja, kaiš se više ne može stegnuti. Dok se čekaju sustavna rješenja, izvjesno je samo da će nas i u novoj godini dočekati nova poskupljenja.
