Uskrsni ponedjeljak u Busovači kroz prošlost imao je posebno mjesto u životu vjernika i cijele zajednice. Bio je to dan koji je nastavljao radost Uskrsa, ali i donosio poseban oblik druženja, običaja i zajedništva kakvo se danas sve rjeđe viđa.
Nakon svečanog uskrsnog jutra i obiteljskog ručka, Uskrsni ponedjeljak bio je dan kada su se vrata kuća širom Busovače i okolnih sela širom otvarala. Ljudi su odlazili jedni drugima u goste – rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima. Taj običaj nije bio samo društveni, nego i duboko ukorijenjen u osjećaju zajedništva i međusobnog poštovanja. Nije bilo neobično da se u jednom danu obiđe nekoliko kuća, a svaki domaćin bi dočekivao goste uz bogato pripremljen stol.
Na tim stolovima nalazila su se tradicionalna uskrsna jela kuhana i obojena jaja, domaći kruh i pogače, šunka, sir, kajmak, ali i razni kolači koje su domaćice s posebnom pažnjom pripremale danima ranije. Djeca su s ponosom nosila svoje pisanice i natjecala se u tucanju jaja, što je bio jedan od najveselijih dijelova dana.
Poseban značaj imala su okupljanja na otvorenom. U Busovači i njenoj okolici ljudi su se često okupljali na livadama, brežuljcima i proplancima. Mladi su koristili taj dan za druženje, pjesmu i igre, a nerijetko su se organizirala i spontana veselja. Stariji bi sjedili zajedno, razgovarali i prisjećali se prošlih vremena, dok su djeca trčala i igrala se u prirodi.
U nekim dijelovima srednje Bosne, pa tako i u Busovači, bio je poznat i običaj simboličnog polijevanja vodom, osobito među mladima. Vjerovalo se da voda donosi zdravlje, sreću i novi početak, što se uklapalo u uskrsnu simboliku novog života.
Uskrsni ponedjeljak bio je i snažno povezan s vjerskim životom. Mnogi su vjernici i toga dana odlazili na svetu misu, a svećenici su u propovijedima naglašavali radost uskrsnuća i važnost vjere u svakodnevnom životu. Posebno se spominjao evanđeoski događaj puta u Emaus, koji simbolizira susret s uskrslim Kristom i prepoznavanje Njegove prisutnosti u svakodnevici.
Ovaj dan označavao je i početak Bijelog tjedna, koji je u prošlosti imao još veće značenje nego danas. Stariji su znali pričati kako su se nekada novokrštenici odijevali u bijelo kao znak novog života u vjeri, a cijeli tjedan nakon Uskrsa bio je obilježen radošću, pjesmom i posjetima.
U vremenima kada je život bio skromniji, a svakodnevica teža, Uskrsni ponedjeljak bio je prilika za predah, ali i za jačanje veza među ljudima. Nije bilo mnogo zabave kao danas, pa su upravo ovakvi blagdani imali posebnu vrijednost. Ljudi su se veselili jedni drugima, dijelili ono što imaju i gradili osjećaj pripadnosti zajednici.
Danas su se mnogi običaji promijenili, tempo života je ubrzan, a druženja su rjeđa. Ipak, u Busovači i dalje živi sjećanje na ta vremena, a u mnogim obiteljima njeguje se barem dio tradicije bilo kroz okupljanje za stolom, odlazak u goste ili jednostavno zajedničko provođenje vremena.
Uskrsni ponedjeljak tako ostaje više od običnog blagdana on je podsjetnik na vjeru, zajedništvo i vrijednosti koje su generacije prije nas brižno čuvale.
RADIO BUSOVAČA • DOJAVE GRAĐANA
Imate vijest za nas?
Pošaljite nam vijest, fotografiju ili video putem WhatsAppa ili Messengera